Marulićevi Dani, osvrti

Črna mati zemla: Tanke su linije koje dijele maštu, sjećanja i traume

 

Ljudi uzimaju kao zdravo za gotovo da čovjek nešto doživi, pa napravi sjećanje toga događaja koje je kao izravna fotografija događaja, a onda, kad govori o tome, iskrivljuje malo, neke stvari prešuti, neke druge doda i to je to. Ali čini se da se sjećanja ne iskrivljuju, nego se uvijek nanovo kreiraju. Svaki puta kada prepričaš nešto, najvećim dijelom poništavaš staro sjećanje, i sljedeći puta krećeš od nove verbalizacije, pa nju modificiraš i tako dalje.

Od nekolicine citata koje sam zabilježila nakon čitanja, mislim da boljeg za uvod u bilo kakvu priču o romanu Kristiana Novaka Črna mati zemla nema. Kazališna adaptacija ove priče, čiju je dramatizaciju majstorski odradio Tomislav Zajec, a režiju potpisala Dora Ruždjak Podolski, u izvedbi ansambla ZKM, stigla je i u Split, u sklopu 28. Marulićevih dana.

Nepotrebno se (pre)detaljno osvrtati na samu radnju ove priče o traumi i krivnji, pojedincu i kolektivu, sjećanju i uspomenama, pogotovo kada se dogodi ovakva kombinacija dramatizacije teksta, režije, glumačkog kolektiva i svih popratnih elemenata koji su od ove predstave učinili, usuđujem se reći, malo remek djelo na kazališnim daskama.

Ukratko, priča je to o sedam nerazjašnjenih samoubojstava koja su se zbila u proljeće 1991. godine u malom neimenovanom međimurskom selu, kao i o dječaku M. D.-u, tada sedmogodišnjaku, koji se, igrom slučaja, našao u blizini svakog od preminulih (više ili manje) neposredno pred čin samoubojstva. Dječak je odrastao u mladog pisca nesposobnog da ispriča bilo što iz vlastite prošlosti, a da ne posegne za krađom tuđih priča ili izmišljanjem nečega što nema veze s njegovim djetinjstvom. Matija Dolenčec  na ovaj način funkcionira do trenutka kada sve to rezultira svađom i prekidom s djevojkom Dinom, a koji rezultiraju i kreativnom blokadom u pisanju; jednako kao što nije sposoban ispričati vlastita sjećanja, izgleda da više nije sposoban ni osmisliti dobar tekst vrijedan objavljivanja. Nakon što shvati da se vlastitog djetinjstva ne sjeća gotovo ni u fragmentima, i nakon što mu sestra prizna da je njegovo čudno ponašanje uzrok odlaska njegove obitelji iz rodnog sela dvije godine nakon očeve smrti, Matija kreće u putovanje po uspomenama, sjećanjima i traumama koje, čini se, ipak nisu zakopane toliko duboko koliko se da pomisliti.

Radnja Novakova romana ispripovijedana je u tri odvojena narativna pravca; započinje faktografijom o spomenutim samoubojstvima, nastavlja pripovijedanjem o mladom piscu Matiji Dolenčecu, da bi, naposlijetku, najopširniji dio romana pratio dječaka Matiju i vrijeme od smrti njegovog oca do tog zlokobnog proljeća. Središnji je dio ovog romana ispripovijedan u prvoj osobi, i daje pogled na svijet očima djeteta istraumatiziranog očevom smrću, djeteta koje pokušava razumjeti svijet i društvo kojim je okružen.

ZKM-web-galerija_Crna-Mati-Zemla_-18

Novakov roman svjedoči o onom formativnom u najmlađim godinama djetinjstva, o oblikovanju pojedinca i njegove psihe svim događanjima, ljudima i mjestima kojima je okružen, to je roman koji progovara univerzalnim jezikom i sve nas smješta pod isti nazivnik; bez obzira na naciju, pokrajinu, jezik, spol, dob ili bilo koji od onih faktora za koje se nerijetko misli da su u nečemu odlučujući. Roman koji preispituje sjećanja i uspomene, kao i njihovu istinitost, u sebi sadrži priču s elementima pravog krimića u kojoj se ispostavi da krivca za samoubojstva treba tražiti daleko od nekog, bilo kojeg, pojedinca. Ipak, Črna mati zemla tek se ovlaš oslanja na misterij kojim su obavijeni čudni događaji tog davnog proljeća Matijinog djetinjstva. Ova priča kopa po osjećaju krivnje i po sjećanju, kako individualnom, tako i onom kolektivnom. Svatko događaj pamti iz svoje perspektive, svaki pojedinac drugačije od sljedećeg, i mijenja ga i prepravlja kako vrijeme (pr)otječe, a kolektivna memorija, čini se, najpodložnija je bijegu od objektivnog i konstantnom prepravljanju.

I upravo je to ono najvrjednije i najkvalitetnije u ovoj predstavi; u njoj se element krimića i otkriće krivca za samoubojstva stavlja u drugi plan (gledatelj koji nije iščitao Novakov roman lako bi mogao previdjeti pojam kemijskog spoja butandiola u predstavi) te se izravno hvata u koštac s Matijinim osjećajem krivnje, kako za smrt oca, tako i za smrt sedmero suseljana, s osjećajem samoće koji nikakav kolektiv ne može izbrisati te, konačno, s traumama koje mogu godinama tinjati negdje ispod površine, sve do trenutka kada će ih nešto usputno izvući van.

Dramsko uprizorenje romana isprepliće sva tri narativna pravca i na sceni se miješa objektivna priča o okolnostima samoubojstava i o Matijinim pokušajima prisjećanja, odrastao i mladi Matija (uz Adriana Pezdirca koji tumači Matiju, u predstavi se pojavljuju i Leon BujanovićNikola Ljutić u ulozi malog Matije), njegovi snovi i svijet imaginarnog, ali i brojni etnološki elementi Međimurja, mitovi i legende koji su neraskidiva veza lokalne zajednice i geografskog područja.

U faktografiju i okolnosti radnje uvodi nas dvoje doktora znanosti (Pjer Meničanin i Milica Manojlović), a sama predstava tek se u tom uvodnom dijelu i u Matijinoj svađi s djevojkom Dinom (Mia Biondić) najčvršće drži Novakovog originala. Prelijevanje iz djetinjstva u sadašnjost, iz zamišljenog u stvarno, iz sjećanja u traumu odvija se brzo, glatko i gotovo magično.

ZKM-web-galerija_Crna-Mati-Zemla_-2

Scenografija (Stefano Katunar) se uvelike oslanja na funkcionalnost većih elemenata stola, stolaca, kauča i paravana s prvokutnim vratnim otvorima, a oživljava upotrebom rekvizita poput trstike i šaša, marama s cvijetnim motivima, prekrivača i obične lopte. Kostimografija (Doris Kristić) priču vjerno smješta u okvir ranih devedesetih, a šuškave trenirke, velike dioptrijske nočale, natapirane frizure i jedna fudbalerka na scenu su unijele dozu nostalgije i humora.

Iako črna već u naslovu, ovo je priča u koju se uspio uvući i taj humor, tek u sitnim, izoliranim trenucima (najčešće u prizorima kolektiva, bilo onog razrednog ili seoskog za vrijeme neke fešte) koji ni u jednom trenutku ipak nisu prešli u karikaturu, zahvaljujući upravo doziranosti i suptilnosti replika.

ZKM-web-galerija_Crna-Mati-Zemla_-10

Osim Pezdirca u glavnoj ulozi, u prvi su se plan izvedbama uvjerljivo probili Urša Raukar u ulozi bake i Dado Ćosić u ulozi Franje. Ćosić je već pri prvom pojavljivanju na sceni utjelovio svu tragičnost koju mladi Franc nosi na svojim leđima. Njegovo zbunjeno pričanje, govorenje unatrag i zazivanje Matije u kombinaciji s onim vizualnim (visoki, mršavi glumac odjeven je u predimenzionirani bijeli razvučeni džemper) i narativnim (roditelji alkoholičari, izoliranost od ostale djece, silovanje) udahnuli su život Franji s papira i izvukli ga iz romana i iz Matijinog pripovijedanja.

Uloga bake, s druge strane, u potpunosti je zasjenila baku iz romana; Raukar se pokazala kao najvještija u međimurskom dijalektu i splitska je publika, vjerujem, unatoč nerazumjevanju dijalekta mogla uživati u melodioznosti govora i izvedbi. Kombinacija bakinog prepričavanja mitova i legendi, scenskog pokreta i igranja s maramom, limenom kutijom i žlicama, oživjela je mistični svijet koji se proteže iz prošlosti Međimurja i ostaje prisutan duboko u vodama ponornicama koje ga grle.

Etnološki elementi prisutni su, osim u ispričanim pričama, i u glazbi (Stanko Kovačić na violini i udaraljkama prisutan je cijelo vrijeme na sceni) te u škrgutavim maskama mitoloških svečara koji su dali “točku na i” vizualnom bogatstvu ove predstave.

ZKM-web-galerija_Crna-Mati-Zemla_-13Element papira u predstavi se pojavljuje u nekoliko navrata; papir kao medij sadrži Matijine crteže i poruke koje je crtao i pisao preminulom ocu, odrasli Matija na papiru piše pismo Dini u kojem joj napokon pripovijeda svoja sjećanja, na papiru je napisano oproštajno pismo samubojice, a papir, naposlijetku, predstavlja i črnu zemlu koju Franc u bijesu trpa u usta.

Jednako kao što je Novakov roman djelo koje će vam pri svakom novom čitanju otkriti poneki novi sloj i detalj koji ste možda previdjeli ili zanemarili, tako je i predstava Črna mati zemla ostvarenje prepuno elemenata o kojima bih mogla napisati nekoliko različitih osvrta. U dva i pol sata trajanja predstave mjesto su našli i zbilja uznemirujuć prikaz pedofilije, dječje maštanje i raspravljanje o životu i svijetu promatranjem onog najsitnijeg, mravi, kao i zvijezda, koje su djetetu jednako daleke i sitne kao i mravlji svijet. Hešto i Pujto, Matijini imaginarni prijatelji (tumače ih već spomenuti Meničanin i Manojlović) zaigrani su i stravični u isti čas, a Matijini (više ili manje) uznemirujući crteži i poruke dosjetljivo su prikazani projekcijom na Francovom bijelom džemperu. U njima je sadržan i ključ za razumijevanje svijeta  i postupaka tog dječaka; njegova prva poruka ocu “žal mi je”, kao i crni oblak koji lebdi nad crtežima samoubojica, a u koji je smjestio bicikl da imaju što voziti tamo gdje odu, prozor su u svijet obgrljen samoćom, izolacijom i krivnjom.

Novakov je roman i krimić i priča o propadanju jedne ljubavne veze, on je i psihološka studija i borba sa sjećanjem, priča o jednom konkretnom dječaku u kojem je sadržan svaki čovjek i njegova prtljaga prepuna sjećanja, trauma i osjećaja krivnje;

Ključ je, pretpostavljam, u tome da si čovjek osvjesti da ne može pobjeći od samoga sebe, od stvari koje je davno sahranio. Ključ je u tome da ih prihvati. Ako čovjek nauči živjeti sam sa čitavim sobom, nositi svoje putne torbe potisnutih sramotnih i teških stvari, ponekad ih otvori i pogleda, onako, uzme dug tren i pogleda svu tu trulež i sve to smeće… Bolje će se razumjeti, ako ništa drugo. I biti sretniji. Biti fajter u životu, fer prema sebi, valjda. Što god da si prošao, sada si ovdje, preživio si, stojiš na dvije noge, sa svojom bagažom i demonima. Trebaš napraviti korak, i to je sve.

Kristina Tešija

foto: http://www.zekaem.hr

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s